Francuska

Glavne grane primarnog sektora su ratarstvo (pšenica), vinogradarstvo (voće, vino), stočarstvo (svinjetina, govedina, mliječni proizvodi – sirevi i maslac), peradarstvo (piletina), kao i ribarstvo (riba, rakovi, …).

Glavne grane sekundarnog sektora čine energetika (obnovljivi izvori energije), kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalna industrija, mašinska i elektro industrija, auto industrija, kozmetička industrija, tekstilna industrija i modni dizajn, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijalnog sektora predstavljaju turizam, transport, telekomunikacije, trgovina, građevinarstvo, ali i financijske usluge.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Republika Francuska je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija, organizacija od kojih navodimo redom:

• UN
• UNESCO
• WTO
• IMF
• IBRD
• OECD
• ICC
• NATO
• Vijeće Europe
• OSCE
• EU
• „Schengen Convention“
• EBRD
• ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (33)

Internet domena:                             .fr

PDV u Republici Francuskoj

Standardna stopa predmetnog poreza u Francuskoj, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (20%).

Snižene stope PDV – a kreću se u rasponu od (5,5%) do (10%).

Stopa od (2,1%) primjenjuje se na časopise, te lijekove čije troškove refundira sistem socijalne skrbi.

Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za ispod navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

• „Svi proizvodi“ (4,32%)
• „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58%)
• „Industrijski proizvodi“ (3,96%)

Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja), na prostoru Europske unije, plaćaju se akcize.

Neophodna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste i uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD), ali je obavezno poštivati i eventualne dodatne legislativne zahtjeve pojedin(ih)e članic(a)e Europske unije.

Samom ovom činjenicom, moguće je traženje podnošenja dodatne carinske dokumentacije na prostoru članic(a)e Europske unije, a sukladno važećem carinskom postupku na tržištu.

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Francuske, ali i Europske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Europsku uniju.

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija Europske unije i Republike Francuske.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Official site of the EU

Sporazumi

Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.

Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Francuske potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

1. Svjetska banka
2. Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
3. Ambasada Republike Francuske u Bosni i Hercegovini
4. Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
5. Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”