
Službeni naziv zemlje: Federativna Republika Brazil
Položaj: Južna Amerika
Glavni grad: Brazilia
Službeni jezik: portugalski
Političko uređenje: federativna republika
Površina ukupno: 8.515.767 km2
Stanovništvo: 215.313.498 (*podatak iz 2022.)
Valuta: real (BRL)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 175.873.720,00 | 196.353.492,00 | 205.188.205,00 | 211.782.878,00 | 213.196.304,00 | 214.326.223,00 | 215.313.498,00 |
BND, PPP (USD) | 1.536.381.998.062,15 | 2.712.465.332.008,37 | 2.958.026.429.307,17 | 3.154.920.115.524,25 | 3.110.372.805.484,17 | 3.393.700.487.874,69 | 3.716.655.944.205,98 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 8.740,00 | 13.810,00 | 14.420,00 | 14.900,00 | 14.590,00 | 15.830,00 | 17.260,00 |
BDP (USD) | 655.448.188.246,11 | 2.208.838.108.593,19 | 1.802.211.999.555,59 | 1.873.288.159.000,64 | 1.476.107.292.036,59 | 1.649.622.972.159,35 | 1.920.095.560.995,06 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 3.726,81 | 11.249,29 | 8.783,21 | 8.845,32 | 6.923,70 | 7.696,79 | 8.917,67 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 4,39 | 7,53 | -3,55 | 1,22 | -3,28 | 4,99 | 2,90 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -26.530.848.798,82 | -86.717.778.084,25 | -63.408.884.124,22 | -68.021.678.683,92 | -28.207.552.292,57 | -46.357.789.404,90 | -56.997.407.565,53 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -4,05 | -3,93 | -3,52 | -3,63 | -1,91 | -2,81 | -2,97 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 10,19 | 10,87 | 12,90 | 14,12 | 16,45 | 19,56 | 20,05 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 12,45 | 11,91 | 14,05 | 14,77 | 15,85 | 18,62 | 19,29 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 7,04 | 5,04 | 9,03 | 3,73 | 3,21 | 8,30 | 9,28 |
SDI, neto priljev (USD) | 32.994.718.699,75 | 82.389.932.468,07 | 64.738.153.494,44 | 69.174.411.753,43 | 37.786.286.307,45 | 46.439.071.565,28 | 91.502.103.577,54 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | .. | 86,00 | 16,60 | .. | .. | .. |
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Najznačajnije industrijske grane
Najznačajniji privredni sektori
Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 6,81 % u spomenutoj vrijednosti. Poljoprivreda je glavna grana navedenog sektora, pri čemu je poseban naglasak u njenom razvoju stavljen na ratarstvo – uzgoj soje, uzgoj kukuruza, uzgoj kafe, uzgoj industrijskog bilja (šećerna trska, pamuk, duhan), kao i stočarstvo – uzgoj goveda, uzgoj svinja.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 20,70 %, ali ga dobrim dijelom čine rudarstvo, energetika, građevinarstvo, tekstilna industrija, te prehrambena industrija.
Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 58,91 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Transport, telekomunikacije, ali i financijske usluge konfiguriraju navedeni sektor zajedno sa ostalim uslužnim djelatnostima.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Brazila na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 334,46 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Brazila navodimo slijedom: „27“ – mineralna goriva, ... (17 %), „12“ – sjeme uljarica i ... (14,1 %), „26“ – rude, kamen ... (9,69 %), „02“ – meso i jestivi ... (7,17 %), „72“ – željezo i čelik (4,98 %), „10“ – žitarice (4,15 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (3,72 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (3,7 %), „17“ – šećer i šećerni ... (3,36 %), te „23“ – ostaci i otpatci ... (3,33 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Brazila na međunarodno tržište čine 28,8 % od ukupnog izvoza Brazila u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Brazila sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 272,70 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Brazila jesu „27“ – mineralna goriva, ... (18,16 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (12,43 %), „85“ – električne mašine i ... (11,58 %), „31“ – gnojiva (9,09 %), „29“ – organske kemikalije (6,7 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (6,02 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,77 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,64 %), „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (3,5 %), te „90“ – optički, fotografski ... (2,53 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Brazila čine 22,58 % od ukupnog uvoza Brazila sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Slijedom članstva Federativne Republike Brazil u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Brazila u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član, kako slijedi u nastavku teksta:
- UN
- WTO
- IMF
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (55)
Internet domena: .br
Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Glavni uvozni partneri / 2022 / %
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Standardna stopa PDV – a u Brazilu iznosi 17 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge – osim onih koji su predmet oporezivanja višom stopom PDV – a, sniženom stopom PDV – a ili nisu predmet oprezivanja PDV – om.
Stopa PDV – a varira od 17 % do 20 % ovisno o pojedinoj regiji Brazila.
Carine u Brazilu
Za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda carinske stope Brazila po MFN režimu u 2020. godini iznose:
- „Svi proizvodi“ (13,55 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (8,86 %)
- „Industrijski proizvodi“ (15,21 %)
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je u svrhu provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.
Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Federativne Republike Brazil.
Slijedom navedenog obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Federativne Republike Brazil. Zahtjevi moraju biti usklađeni sa važećom zakonodavnom legislativom zemlje, pri čimu se sa njima reguliraju carinski postupci i procedure na određenom tržištu.
Na definiranu robu i usluge propisanu zakonskom regulativom Federativne Republike Brazil plaćaju se akcize na tržištu Brazila. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome kreću u razredima od 5 % do 15 %, dok za određene proizvode ili usluge znaju iznositi i 330 %.
Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.
Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Brazila.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
SPORAZUMI
Bosna i Hercegovina sa Federativnom Republikom Brazil nema potpisanih bilateralnih pravnih akata (sporazum, aneks, protokol, memorandum, …) u području diplomatskih odnosa, kao ni na polju ekonomske, tehničke, naučne, kulturne i druge vrste suradnje. Spomenuto se dalo zaključiti pregledom objavljenih informacija (do 26.07.2023. godine) na web stranicama Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
U sadržajnom dijelu spomenutih web stranica nalazimo kronološki pregled bilateralnih pravnih akata potpisanih u periodu SFRJ sa Federativnom Republikom Brazil i vezanih za diplomatske odnose između spomenutih partnera.
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Brazilom
POKAZATELJ |
---|
IZVOZ (KM) |
UVOZ (KM) |
OBIM (KM) |
SALDO (KM) |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) |
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Brazil, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Brazila, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”