Najznačajniji privredni sektori

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 6,81 % u spomenutoj vrijednosti. Poljoprivreda je glavna grana navedenog sektora, pri čemu je poseban naglasak u njenom razvoju stavljen na ratarstvo – uzgoj soje, uzgoj kukuruza, uzgoj kafe, uzgoj industrijskog bilja (šećerna trska, pamuk, duhan), kao i stočarstvo – uzgoj goveda, uzgoj svinja.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 20,70 %, ali ga dobrim dijelom čine rudarstvo, energetika, građevinarstvo, tekstilna industrija, te prehrambena industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 58,91 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Transport, telekomunikacije, ali i financijske usluge konfiguriraju navedeni sektor zajedno sa ostalim uslužnim djelatnostima.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Slijedom članstva Federativne Republike Brazil u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Brazila u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član, kako slijedi u nastavku teksta:

• UN
• WTO
• IMF
• ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (55)

Internet domena:                             .br

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Standardna stopa PDV – a u Brazilu iznosi 17 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge – osim onih koji su predmet oporezivanja višom stopom PDV – a, sniženom stopom PDV – a ili nisu predmet oprezivanja PDV – om.

Stopa PDV – a varira od 17 % do 20 % ovisno o pojedinoj regiji Brazila.

Carine u Brazilu

Za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda carinske stope Brazila po MFN režimu u 2020. godini iznose:

• „Svi proizvodi“ (13,55 %)
• „Poljoprivredni proizvodi“ (8,86 %)
• „Industrijski proizvodi“ (15,21 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je u svrhu provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Federativne Republike Brazil.

Slijedom navedenog obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Federativne Republike Brazil. Zahtjevi moraju biti usklađeni sa važećom zakonodavnom legislativom zemlje, pri čimu se sa njima reguliraju carinski postupci i procedure na određenom tržištu.

Na definiranu robu i usluge propisanu zakonskom regulativom Federativne Republike Brazil plaćaju se akcize na tržištu Brazila. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome kreću u razredima od 5 % do 15 %, dok za određene proizvode ili usluge znaju iznositi i 330 %.

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Brazila.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina sa Federativnom Republikom Brazil nema potpisanih bilateralnih pravnih akata (sporazum, aneks, protokol, memorandum, …) u području diplomatskih odnosa, kao ni na polju ekonomske, tehničke, naučne, kulturne i druge vrste suradnje. Spomenuto se dalo zaključiti pregledom objavljenih informacija (do 26.07.2023. godine) na web stranicama Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

U sadržajnom dijelu spomenutih web stranica nalazimo kronološki pregled bilateralnih pravnih akata potpisanih u periodu SFRJ sa Federativnom Republikom Brazil i vezanih za diplomatske odnose između spomenutih partnera.

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Brazil, . godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Brazila, . godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

• Svjetska banka
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
• Ambasada Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”