Službeni naziv zemlje: Federativna Republika Brazil
Položaj: Južna Amerika
Glavni grad: Brazilia
Službeni jezik:  portugalski
Političko uređenje:  federativna republika
Površina ukupno:  8.515.767 km2
Stanovništvo:  215.313.498 (*podatak iz 2022.)
Valuta: real (BRL)

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 175.873.720,00 196.353.492,00 205.188.205,00 211.782.878,00 213.196.304,00 214.326.223,00 215.313.498,00
BND, PPP (USD) 1.536.381.998.062,15 2.712.465.332.008,37 2.958.026.429.307,17 3.154.920.115.524,25 3.110.372.805.484,17 3.393.700.487.874,69 3.716.655.944.205,98
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 8.740,00 13.810,00 14.420,00 14.900,00 14.590,00 15.830,00 17.260,00
BDP (USD) 655.448.188.246,11 2.208.838.108.593,19 1.802.211.999.555,59 1.873.288.159.000,64 1.476.107.292.036,59 1.649.622.972.159,35 1.920.095.560.995,06
BDP po glavi stanovnika (USD) 3.726,81 11.249,29 8.783,21 8.845,32 6.923,70 7.696,79 8.917,67
Godišnji rast BDP – a (%) 4,39 7,53 -3,55 1,22 -3,28 4,99 2,90
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) -26.530.848.798,82 -86.717.778.084,25 -63.408.884.124,22 -68.021.678.683,92 -28.207.552.292,57 -46.357.789.404,90 -56.997.407.565,53
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % -4,05 -3,93 -3,52 -3,63 -1,91 -2,81 -2,97
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 10,19 10,87 12,90 14,12 16,45 19,56 20,05
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 12,45 11,91 14,05 14,77 15,85 18,62 19,29
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 7,04 5,04 9,03 3,73 3,21 8,30 9,28
SDI, neto priljev (USD) 32.994.718.699,75 82.389.932.468,07 64.738.153.494,44 69.174.411.753,43 37.786.286.307,45 46.439.071.565,28 91.502.103.577,54
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. .. 86,00 16,60 .. .. ..

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Najznačajnije industrijske grane

Sektor poljoprivrede
Industrijski sektor
Sektor usluga

Najznačajniji privredni sektori

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 6,81 % u spomenutoj vrijednosti. Poljoprivreda je glavna grana navedenog sektora, pri čemu je poseban naglasak u njenom razvoju stavljen na ratarstvo – uzgoj soje, uzgoj kukuruza, uzgoj kafe, uzgoj industrijskog bilja (šećerna trska, pamuk, duhan), kao i stočarstvo – uzgoj goveda, uzgoj svinja.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 20,70 %, ali ga dobrim dijelom čine rudarstvo, energetika, građevinarstvo, tekstilna industrija, te prehrambena industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 58,91 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Brazila, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Transport, telekomunikacije, ali i financijske usluge konfiguriraju navedeni sektor zajedno sa ostalim uslužnim djelatnostima.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Brazila na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 334,46 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Brazila navodimo slijedom: „27“ – mineralna goriva, ... (17 %), „12“ – sjeme uljarica i ... (14,1 %), „26“ – rude, kamen ... (9,69 %), „02“ – meso i jestivi ... (7,17 %), „72“ – željezo i čelik (4,98 %), „10“ – žitarice (4,15 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (3,72 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (3,7 %), „17“ – šećer i šećerni ... (3,36 %), te „23“ – ostaci i otpatci ... (3,33 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Brazila na međunarodno tržište čine 28,8 % od ukupnog izvoza Brazila u prethodno spomenutoj godini.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Brazila sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 272,70 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Brazila jesu „27“ – mineralna goriva, ... (18,16 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (12,43 %), „85“ – električne mašine i ... (11,58 %), „31“ – gnojiva (9,09 %), „29“ – organske kemikalije (6,7 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (6,02 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,77 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,64 %), „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (3,5 %), te „90“ – optički, fotografski ... (2,53 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Brazila čine 22,58 % od ukupnog uvoza Brazila sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Slijedom članstva Federativne Republike Brazil u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Brazila u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član, kako slijedi u nastavku teksta:

  • UN
  • WTO
  • IMF
  • ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (55)

Internet domena:                             .br

Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Glavni uvozni partneri / 2022 / %

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Standardna stopa PDV – a u Brazilu iznosi 17 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge – osim onih koji su predmet oporezivanja višom stopom PDV – a, sniženom stopom PDV – a ili nisu predmet oprezivanja PDV – om.

Stopa PDV – a varira od 17 % do 20 % ovisno o pojedinoj regiji Brazila.

Carine u Brazilu

Za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda carinske stope Brazila po MFN režimu u 2020. godini iznose:

  • „Svi proizvodi“ (13,55 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (8,86 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (15,21 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je u svrhu provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Federativne Republike Brazil.

Slijedom navedenog obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Federativne Republike Brazil. Zahtjevi moraju biti usklađeni sa važećom zakonodavnom legislativom zemlje, pri čimu se sa njima reguliraju carinski postupci i procedure na određenom tržištu.

Na definiranu robu i usluge propisanu zakonskom regulativom Federativne Republike Brazil plaćaju se akcize na tržištu Brazila. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome kreću u razredima od 5 % do 15 %, dok za određene proizvode ili usluge znaju iznositi i 330 %.

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Brazila.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina sa Federativnom Republikom Brazil nema potpisanih bilateralnih pravnih akata (sporazum, aneks, protokol, memorandum, …) u području diplomatskih odnosa, kao ni na polju ekonomske, tehničke, naučne, kulturne i druge vrste suradnje. Spomenuto se dalo zaključiti pregledom objavljenih informacija (do 26.07.2023. godine) na web stranicama Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

U sadržajnom dijelu spomenutih web stranica nalazimo kronološki pregled bilateralnih pravnih akata potpisanih u periodu SFRJ sa Federativnom Republikom Brazil i vezanih za diplomatske odnose između spomenutih partnera.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Brazilom

POKAZATELJ
IZVOZ (KM)
UVOZ (KM)
OBIM (KM)
SALDO (KM)
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

 

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Brazil, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Brazila, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
  • Ambasada Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini
  • Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu prehrambene industrije SIAL 2024

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine po drugi put organizuje izlaganje bh. kompanija na jednom od vodećih i najposjećenijih sajmova u oblasti prehrambene industrije – SIAL 2024, koji se održava u Parizu (Francuska), u periodu od 19-23.10.2024. godine. Na ovoj manifestaciji, koja se organizuje i realizuje svake dvije godine, učestvuje veliki broj posjetilaca i izlagača iz

      2023-11-28
    • Promocija uspješne saradnje i stvaranje novih prilika za BiH

      Povodom obilježvanja 20. godišnjice saradnje američke savezne države Maryland s Bosnom i Hercegovinom, zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio generalmajor Ivica Jerkić posjetila je državu Maryland, SAD. Delegaciju naše zemlje su činili predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te Vanjskotrgovinske/Spoljotgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru posjete

      2023-11-23
    • Poziv start up kompanijama za učešće na “Circularity Demo Day“ u Skoplju

      Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora  Bosne i Hercegovine  obavještava kompanije da  će u okviru ovogodišnje Regionalne konferencije konzorcijuma Evropske  preduzetničke mreže, 7. decembra 2023. godine u Skoplju, biti održan  jedinstveni događaj pod nazivom:  “Circularity Demo Day”  . Zainteresirane kompanije se mogu prijaviti preko  linka  do 7.11.2023. godine. Tokom događaja  će odabrane start-up  kompanije iz oblasti cirkularne ekonomije moći predstaviti  svoje

      2023-10-25