Austrija

Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Austrija
Položaj: centralna Europa
Glavni grad: Beč
Službeni jezik: njemački
Političko uređenje: federalna republika
Površina ukupno: 83.871 km²
Stanovništvo: 8.955.797 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: Euro (EUR)

Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 - 2022)

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 8.011.566,00 8.363.404,00 8.642.699,00 8.879.920,00 8.916.864,00 8.955.797,00 ..
BND, PPP (USD) 233.343.398.222,48 354.262.775.265,28 426.732.539.405,34 528.716.204.491,03 507.688.751.740,23 532.804.643.743,02 ..
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 29.130,00 42.360,00 49.370,00 59.540,00 56.940,00 59.490,00 ..
BDP (USD) 197.289.625.479,91 392.275.107.258,67 381.971.148.530,54 444.621.176.100,55 435.225.238.000,44 480.368.403.893,36 ..
BDP po glavi stanovnika (USD) 24.625,60 46.903,76 44.195,82 50.070,40 48.809,23 53.637,71 ..
Godišnji rast BDP – a (%) 3,38 1,84 1,01 1,52 -6,45 4,56 ..
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) .. 11.472.431.144,44 6.634.070.794,97 10.635.667.872,70 12.896.713.731,99 1.626.883.166,52 ..
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % .. 2,92 1,74 2,39 2,96 0,34 ..
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 43,35 51,26 53,09 55,76 51,61 55,90 ..
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 42,01 47,76 49,34 52,13 48,61 55,32 ..
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 2,34 1,81 0,90 1,53 1,38 2,77 8,55
SDI, neto priljev (USD) 8.501.013.451,26 -22.007.325.156,28 -7.975.773.543,92 -12.394.032.432,55 -11.666.737.766,21 12.326.601.370,85 ..
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 25,00 22,00 21,00 .. .. ..

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Najznačajniji privredni sektori

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo):
Sekundarni (industrija uključujući građevinarstvo):
Tercijarni (usluge):

Glavne grane primarnog sektora: šumarstvo, ratarstvo, ali i stočarstvo.

Glavne grane sekundarnog sektora: energetika (obnovljivi izvori energije), rudarstvo, metalna industrija, mašinska i elektro industrija, drvna i papirna industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: turizam, financijske usluge, transport, telekomunikacije, kao i trgovina.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Austrije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 211,7 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Austrije navodimo slijedom: „Mašine, mehanički ...“ (16,02%), „Električne mašine i ...“ (10,67%), „Vozila osim željezničkih ...“ (9,34%), „Farmaceutski proizvodi“ (6,51%), „Željezo i čelik“ (4,61%), „Plastika i proizvodi ...“ (4,58%), „Proizvodi od željeza ...“ (3,66%), „Mineralna goriva, ...“ (3,56%), „Drvo i proizvodi ...“ (3,21%), te „Papir i karton ...“ (2,9%).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Austrije čine (34,94%) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Austrije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 232,35 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Austrije jesu „Mineralna goriva, ...“ (11,76%), „Mašine, mehanički ...“ (11,67%), „Električne mašine i ...“ (11,2%), „Vozila osim željezničkih ...“ (8,37%), „Farmaceutski proizvodi“ (4,36%), „Plastika i proizvodi ...“ (4,18%), „Prirodni i kultivisani ...“ (3,54%), „Proizvodi od željeza ...“ (3,03%), „Željezo i čelik“ (3%), te „Organske kemikalije“ (2,54%).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Austrije čine (36,35%) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Republika Austrija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:

  • UN
  • WTO
  • OECD
  • IMF
  • IBRD
  • ICC
  • UNESCO
  • Vijeće Europe
  • OSCE
  • „Schengen Convention“
  • EU
  • EBRD
  • ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (43)

Internet domena:                             .at

Glavni izvozni partneri top 10 / 2022 / %

Među uvoznicima proizvoda iz Austrije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 partnera.

 

 

Glavni uvozni partneri top 10 / 2022/ %

Među izvoznicama proizvoda u Austriju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 partnera Austrije.

Izvor:      Intracen.org („Trade Map“)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

PDV u Republici Austriji

Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Austriji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (20%).

Snižene stope PDV – a kreću se u rasponu od (10%) do (13%)

Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

  • „Svi proizvodi“ (4,32%)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58%)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96%)

Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Europske unije.

Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD).

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Austrije, odnosno Europske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Europsku uniju.

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Austrije.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Official site of the EU

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Austrijom

POKAZATELJ2019.2020.2021.2022.I-III 2023.
IZVOZ (KM)1.098.048.667,231.014.002.986,431.289.751.325,161.718.454.607,11448.086.532,06
UVOZ (KM)1.058.044.895,73958.846.143,521.134.439.352,691.400.775.595,31363.075.308,37
OBIM (KM)2.156.093.562,961.972.849.129,952.424.190.677,853.119.230.202,42811.161.840,43
SALDO (KM)40.003.771,5055.156.842,91155.311.972,47317.679.011,8085.011.223,69
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)103,78105,75113,69122,68123,41

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Austriju, 2022. godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)
8544Izolovana zica (ukljucujuci emajliranu i anodizira14,28%
8503Dijelovi pogodni za upotrebu isključivoi li uglavn8,25%
7308Konstrukcije (osim montažnih zgradaiz tar. broja 97,40%
8482Kuglični ili valjkasti ležaji:4,47%
6403Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase, kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od kož3,36%
8403Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz tarifnog broja 8402:3,12%
8708Dijelovi i pribor motornih vozila iz tarifnih brojeva 8701 do 8705:3,00%
7326Ostali proizvodi od željeza ili čelika:2,93%
3925Građevinski proizvodi od plastičnih masa, koji nisu pomenuti ili uključeni na drugom mjestu:2,82%
1512Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, 2,56%
Ostali47,81%

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Austrije, 2022. godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)
8503Dijelovi pogodni za upotrebu isključivoi li uglavn5,39%
4107Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara, dalje obrađivane nakon štavljenja ili crust-obr4,85%
8007"""Ostali proizvodi od kalaja 3,30%
7408Bakrena žica:2,54%
8544Izolovana zica (ukljucujuci emajliranu i anodizira2,33%
8536Elektricni aparati za ukljucivanje i iskljucivanje2,27%
7307Pribor za cijevi (npr spojnice, koljena, naglavci), od željeza ili čelika:2,20%
7326Ostali proizvodi od željeza ili čelika:2,12%
8517Elektricni aparati za zicnu telefoniju i telegrafi1,80%
0203Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto:1,44%
Ostali71,76%

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi

Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.

Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Austrije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
  • Ambasada Republike Austrije u Bosni i Hercegovini
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv na radionicu na temu netarifnih barijera u izvozu i uvozu

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH u suradnji s privrednim komorama entiteta i Brčko Distrikta, Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u sklopu EU4Trade projekta organizira „Radionice za podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja netarifnih barijera prepreka u izvozu i uvozu“ koje će se održati u Mostaru, Sarajevu, Banja Luci i Brčkom. Svrha ovih sastanaka je poboljšati

      2023-09-20
    • Poziv za učešće na sajmu GAST u Zagrebu

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obaviještena je da će se Međunarodni specijalizirani sajam GAST 2024, vodeći sajam hrane i pića, ugostiteljstva, hotelske i ugostiteljske opreme u Hrvatskoj, održati od 23.-25.02.2024. godine u Areni Zagreb. Sajam GAST u Zagrebu, nezaobilazno je mjesto susreta hotelijera, restoratera, barmena, barista, slastičara, kuhara i svih sudionika u kreiranju uspješne turističke

      2023-09-18
    • Poziv na informativni događaj „Investirajte u Austriju- Kako uspješno osnovati podružnicu u Austriji?“

      Advantage Austria Sarajevo u saradnji sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizuje informativni događaj „Investirajte u Austriju- Kako uspješno osnovati podružnicu u Austriji?“ koji će se održati 26. septembra 2023. godine u prostorijama Komore u Sarajevu (Branislava Đurđeva 10). Na događaju će biti prezentirane informacije o Austriji kao poslovnoj lokaciji podružnice, opcije podrške od Austrian

      2023-09-15
    • Pet bh. kompanija izlagat će na nacionalnom štandu BiH na sajmu ANUGA FINE FOOD 2023

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinske komora Bosne i Hercegovine nastavlja sa aktivnostima podrške bh. kompanijama za izlaganje na međunarodnom sajmu ANUGA FINE FOOD u Kelnu, Njemačka. Za zajednički nastup kompanija iz Bosne i Hercegovine, u organizaciji VTK/STK BiH, na predstojećem ANUGA FINE FOOD 2023, koji će se održati od 7. do 11. oktobra ove godine, izvršena je prijava prostora

      2023-09-07