BiH preduzeća su stekla solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počev od dizajna, graditeljstva, građevinarstva, pa do proizvodnje visoko kvalitetnih građevinskih materijala. Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji je zaista veliki, s tim da je prvobitni prioritet da se obnovi i oporavi postojeća imovina i infrastruktura.

Značajne mogućnosti za rast bh. građevinske industrije počivaju na projektima, pa tako pored Koridora Vc, tu postoje planovi za izgradnju brzih cesta, željeznica, i razvoja proizvodnje električne energije. Razvoj građevinarstva leži i u izgradnji privrednih i turističkih (banjski, seoski, planinski, morski turizam) objekata, te u izgradnji objekata u energetici (termoelektrane, cjevovodi, hidroenergetski projekti i dr.) Ovo su veliki građevinski projekti koji zahtijevaju osnivanje konzorcija za izvođenje širokog spektra radova koji bi bio konkurentan i na međunarodnim tenderima.

Energetski sektor u BiH je jedan od najznačajnijih privrednih sektora koji ima veliki uticaj na rast i razvoj privrede BiH, prije svega kroz tehnološki razvoj i povećanje konkurentnosti privrede. Energija je generator razvoja u tehnološkom, ekonomskom, naučnom i obrazovnom smislu.

Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim resursima koji su neophodni za proizvodnju električne energije – vodom i ugljem. Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina raspolaže sa:

• Preko 5,000 MW hidropotencijala, od čega je iskorišteno tek oko 35% po kapacitetu odnosno 38% u odnosu na maksimalno moguću proizvodnju električne energije, što je najniža iskorištenost hidropotencijala u Evropi,
• Oko 5.8 milijardi tona ukupnih geoloških rezervi uglja, od čega je bilansnih 2,540 milijardi tona pa su potrebna velika sredstva da bi se potencijalne rezerve istražile i prevele u bilansne.

Bosna i Hercegovina ima pozitivnu energetsku statistiku, prije svega u kontekstu proizvodnje struje i njenog izvoza. Bosna i Hercegovina ima dobru povezanost sa elektroenergetskim sistemima u državama regiona, pa se tako najveći obim prekogranične razmjene tradicionalno obavlja sa Hrvatskom, zatim sa Crnom Gorom, a najmanje sa Srbijom. I dalje Hrvatska i Crna Gora imaju znatne bilansne deficite i vodeći su uvoznici i u regionalnim razmjerama.

S obzirom na trend rasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kako u svijetu, tako i kod nas, pored hidropotencijala neophodno je spomenuti i potencijale energije vjetra i sunca. Energija vjetra se u BiH još uvijek nedovoljno koristi u energetske svrhe, iako postoje projekti čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Prema preliminarnim analizama, BiH ima značajne potencijale korištenja sunčeve energije, prije svega u južnim dijelovima svoje teritorije. Sadašnje korištenje solarne energije u BiH je ograničeno na upotrebu solarnih kolektora na manjem broju domaćinstava, te na pojedinim većim objektima korištenje i manjih fotovoltaičnih sistema. Međutim, proizvodnja električne energije pomoću sunčeve energije zahtijeva solarne sisteme, koji spadaju u naskuplje energetske tehnologije. U BiH postoje solarne elektrane ali su one većinom manjih instaliranih kapaciteta i priključene su na sisteme Elektroprivreda koje otkupljuju proizvedenu električnu energiju. Veliki broj instaliranih solarnih elektrana je u privatnom vlasništvu.

Takođe je interesantna i energija biomase. Najznačajniji izvor biomase za proizvodnju energije u BiH je drvna masa porijeklom iz šumarstva (ogrijevno drvo, šumski ostatak) i drvni otpad iz drvne industrije. Značajan energetski potencijal predstavljaju i ostaci iz poljoprivrede, biogas sa farmi, ostaci žitarica, otpad iz voćarstva, ostaci uljarica. Do sada je iskorištena samo mala količina biomase za proizvodnju električne energije i to pretežno kao ogrevno drvo i briketi za grijanje u domaćinstvima. U BiH postoji nekoliko postrojenja koja se bave proizvodnjom ovog načina dobivanja električne  energije, ali u budućnosti je potrebno uložiti veća sredstva u razvoj novih oblika dobijanja energije.

Članice Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH su pravna lica čija je osnovna djelatnost:

• Područje F-Građevinarstvo (gradnja građevina visokogradnje, niskogradnje i specijalizirane građevinske djelatnosti);
• Područje B-Oblast 08-Grana 08.1 i Područje C-Oblast 23-Grane 23.2, 23.3, 23.5, 23.6 i 23.7-Industrija građevinskih materijala;
• Područje M-Oblast 71-Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko ispitivanje i analiza;
• Ostale djelatnosti koje su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa investicionim radovima.