
Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Albanija
Položaj: jugoistočna Europa
Glavni grad: Tirana
Službeni jezik: albanski
Političko uređenje: parlamentarna republika
Površina ukupno: 28 748 km²
Stanovništvo: 2.775.634 (podatak iz januara 2022.)
Valuta: albanski lek (ALL)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 3.089.027,00 | 2.913.021,00 | 2.880.703,00 | 2.854.191,00 | 2.837.849,00 | 2.811.666,00 | 2.775.634,00 |
BND, PPP (USD) | 12.286.421.765,55 | 27.768.210.135,59 | 33.983.876.395,17 | 40.583.373.124,05 | 39.252.959.119,29 | 43.064.844.360,10 | 50.546.472.435,45 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 3.980,00 | 9.530,00 | 11.800,00 | 14.220,00 | 13.830,00 | 15.320,00 | 18.210,00 |
BDP (USD) | 3.480.355.258,04 | 11.926.926.654,05 | 11.386.853.143,15 | 15.401.826.080,52 | 15.162.734.205,25 | 17.930.565.118,82 | 18.882.095.517,88 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 1.126,68 | 4.094,35 | 3.952,80 | 5.396,21 | 5.343,04 | 6.377,20 | 6.802,80 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 6,95 | 3,71 | 2,22 | 2,09 | -3,30 | 8,91 | 4,84 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -156.300.000,00 | -1.355.598.479,40 | -979.825.099,40 | -1.218.856.026,94 | -1.314.583.005,69 | -1.369.694.859,41 | -1.134.674.723,68 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -4,49 | -11,37 | -8,60 | -7,91 | -8,67 | -7,64 | -6,01 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 20,12 | 27,98 | 27,27 | 31,30 | 22,66 | 31,31 | 37,46 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 43,34 | 48,56 | 44,53 | 44,97 | 37,17 | 44,71 | 47,84 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 0,05 | 3,63 | 1,90 | 1,41 | 1,62 | 2,04 | 6,73 |
SDI, neto priljev (USD) | 143.000.000,00 | 1.089.898.207,57 | 989.578.334,83 | 1.201.022.154,47 | 1.069.744.879,65 | 1.218.586.452,37 | 1.441.381.891,42 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 6,00 | 5,00 | 4,50 | .. | .. | .. |
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Najznačajnije industrijske grane
Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Albanije, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 18,63 % u spomenutoj vrijednosti.
Promatrajući ovaj sektor u oblasti poljoprivrede, primjećuje se njegova usmjerenost ka poljoprivrednim granama kakve su voćarstvo, povrtlarstvo, proizvodnja (skupljanje) meda i ljekovitog bilja, ali i uzgoj industrijskih kultura poput duhana.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 21,43 %, a čine ga rudarstvo, industrija građevinskih materijala, kožarska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja dijelova – odnosno sklopova za elektro industriju, te prehrambena industrija.
Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 47,29 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Albanije, kreirajući time pojedinačno najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje (kada je riječ o sektorima privrede), pa trgovina, ugostiteljsko – hotelijerska djelatnost, te transport konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim granama.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura 2022.
0
Ukupan izvoz Albanije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 4,31 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Albanije navodimo slijedom: „27“ – mineralna goriva, ... (17,03 %), „64“ – obuća, gojzerice ... (13,24 %), „72“ – željezo i čelik (12,82 %), „62“ – odjevni predmeti i ... (6,99 %), „61“ – odjevni predmeti i ... (6,3 %), „85“ – električne mašine i ... (5,75 %), „76“ – aluminij i proizvodi ... (3,59 %), „26“ – rude, kamen ... (3,36 %), „07“ – jestivo povrće i ... (2,31 %), te „73“ – proizvodi od željeza ... (2,11 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Albanije na međunarodno tržište čine 26,50 % od ukupnog izvoza Albanije u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz / vrijednost i struktura (2022.)
0
Ukupan uvoz Albanije sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 8,41 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Albanije jesu „27“ – mineralna goriva, ... (17,34 %), „85“ – električne mašine i ... (6,61 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (6,58 %), „72“ – željezo i čelik (6,29 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (5,82 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,76 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (2,97 %), „61“ – odjevni predmeti i ... (2,21 %), „76“ – aluminij i proizvodi ... (2,07 %), te „22“ – pića, alkoholi ... (2,05 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Albanije čine 44,30 % od ukupnog uvoza Albanije sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Slijedom članstva Republike Albanije u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama moguće je učestvovanje Republike Albanije u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:
- UN
- WTO
- IMF
- IBRD
- CEI
- SECI
- OSCE
- Vijeće Europe
- EBRD
- NATO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (+355)
Internet domena: .al
Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 25 vanjskotrgovinskih partnera Albanije, na čijim tržištima je realiziran uvoz proizvoda iz Albanije, što je i uočljivo ukoliko promatramo cjelokupno svjetsko tržište.
Glavni uvozni partneri / 2022 / %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 vanjskotrgovinskih partnera Albanije, sa čijih je tržišta registriran izvoz roba u Albaniju.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
Porezi i poreska politika
Standardna stopa PDV – a u Republici Albaniji, koja se primjenjuje na sve robe i usluge (osim onih koji su predmet nulte stope PDV – a), iznosi 20 %.
Nulta stopa PDV – a u Albaniji primjenjuje se na sljedeće robe i usluge:
- izvoz robe
- isporuka robe neprofitnim organizacijama
- pružanje usluga koje se sastoje od dodatnih radova na uvezenoj robi u Albaniji, a u cilju ponovnog izvoza dorađene robe
- pružanje usluga vezanih za izvoz i uvoz robe
- poslovanje u oblasti međunarodnog transporta robe i putnika
- isporuku roba i usluga kroz diplomatsko – konzularnia predstavništva
- isporuku roba i usluga međunarodnim organizacijama, te članovima takvih organizacija
- isporuku dobara i usluga oružanim snagama drugih država
- isporuku zlata Centralnoj banci Albanije
Carine u Albaniji
Carinske stope Albanije po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:
- „Svi proizvodi“ (3,70 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (4,73 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,32 %)
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.
Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Republike Albanije.
Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Republike Albanije. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.
Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Albanije.
Vezano za prethodno spomenute carinske postupke u Republici Albaniji (NIPT registracija, ulazak i izlazak robe, carinska deklaracija, tranzitni režim, …), kao i akcize, više informacija možete naći na Carinskoj upravi Republike Albanije.
Ukoliko želite znati da li je proizvod klasificiran u okviru povlaštene tarife i (ili) tarifne kvote, trebali biste prethodno pogledati sljedeće sporazume:
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica i Republike Albanije
- Sporazum sa državama članicama prostora „CEFTA 2006“
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Republike Albanije i Republike Turske
- Sporazum o slobodnoj trgovini Republike Albanije sa članicama prostora „EFTA“
Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Albanijom
POKAZATELJ | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | I-III 2023. |
---|---|---|---|---|---|
IZVOZ (KM) | 52.660.436,37 | 49.249.222,75 | 65.843.243,33 | 60.188.070,39 | 41.876.865,32 |
UVOZ (KM) | 39.621.144,25 | 33.511.937,88 | 52.048.339,11 | 116.491.469,26 | 10.812.303,15 |
OBIM (KM) | 92.281.580,62 | 82.761.160,63 | 117.891.582,44 | 176.679.539,65 | 52.689.168,47 |
SALDO (KM) | 13.039.292,12 | 15.737.284,87 | 13.794.904,22 | -56.303.398,87 | 31.064.562,17 |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) | 132,91 | 146,96 | 126,50 | 51,67 | 387,31 |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Albanije, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
4407 | Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem ili ljuštenjem, uključujući i blanjano, | 17,96% |
3004 | Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0 | 6,51% |
6402 | Ostala obuća sa vanjskim đonovima i gornjim dijelom, od gume ili plastične mase: | 4,80% |
0401 | Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatog šećera ili drugih sladila: | 3,57% |
0305 | Ribe, sušene, soljene ili u salamuri; dimljene ribe, čak i kuhane prije ili u toku procesa dimljen | 3,55% |
7602 | Otpaci i ostaci od aluminijuma | 3,26% |
2716 | Električna energija | 3,25% |
2106 | Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu: | 3,14% |
6404 | Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase, od kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od | 2,71% |
4804 | Kraft-papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima, osim onih iz tarifnih brojeva 4802 i 48 | 2,62% |
Ostali | 48,63% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Albaniju, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
2716 | Električna energija | 37,78% |
2711 | Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici: | 10,75% |
2713 | Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte ili ulja od bitumenskih minerala: | 6,15% |
6406 | Dijelovi obuće (uključujući gornji dio koji je pričvršćen ili ne na unutrašnji đon, osim na vanjs | 5,93% |
0702 | Paradajz, svježi ili rashlađeni | 4,99% |
0709 | Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno: | 3,09% |
6402 | Ostala obuća sa vanjskim đonovima i gornjim dijelom, od gume ili plastične mase: | 3,03% |
2202 | Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sladilima ili arom | 2,41% |
0707 | Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni | 2,22% |
0807 | Dinje (uključujući lubenice) i papaje, svježe: | 1,98% |
Ostali | 21,67% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Do 04.09.2023., na spomenutoj stranici mogli smo vidjeti informaciju da je između dvije države potpisano niz bilateralnih sporazuma (ugovori), memoranduma i protokola, te ih navodimo u nastavku teksta:
- „Ugovor između VM BIH i VM R. Albanije o saradnji u poljima obrazovanja i nauke“
- „Memorandum o razumijevanju o evropskim intergracionim procesima između MVP BIH i MVP R. Albanije“
- „Protokol o saradnji između MVP BIH i MVP R. Albanije“
- „Sporazum o saradnji u oblasti turizma između VM BIH i R. Albanije (potpisan u Tirani)“
- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Albanije o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša (potpisan u Sarajevu)“
- „Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije (potpisan u Sarajevu)“
Također, u domeni multilateralnih sporazuma Bosne i Hercegovine u okviru diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine, možete detaljnjije istražiti veze između dviju zemalja, kako biste dobili sliku međunarodnog pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije.
Tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije, nadalje, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, te se detaljnije informirati o njihovoj sadržini.
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Republike Albanije
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”