O privredi Bosne i Hercegovine

Drvna industrija Bosne i Hercegovine

Preko polovine površine Bosne i Hercegovine je pokriveno šumom , što je čini jednom od  najbogatijih zemalja u regiji Jugoistočne Europe, a njeni stanovnici su s pravom ponosni na dugogodišnju tradiciju proizvodnje drvnih proizvoda i njihovog izvoza.

Bosanskohercegovačke šume su većinom prirodne šume, raznovrsne po vrstama drveća, sa značajnim udjelom stabala većih prosječnih prečnika, što sve čini dobru komparativnu osnovu za razvoj drvne industrije.

Širok asortiman proizvoda koji nastaju u BiH je pretežno baziran na sirovinama: bukve, jele, smrče, bora, a znatno manje oraha, hrasta, jasena.

Glavno strateško opredjeljenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih proizvoda od drveta. No, i pored toga, značajan udio u proizvodnji čine i proizvodi nižeg stupnja prerade, kao što su: razana građa,  peleti, palete, briketi i slično.

Širok je dijapazon komfornih proizvoda koji nastaju u BiH, od namještaja od punog drveta, preko masivnih drvenih ploča, pa sve do građevinske stolarije, parketa i podova i rezane građe.

Drvna industrija je značajna grana privrede Bosne i Hercegovine. Svoj razvoj zasniva na korištenju pretežno domaćih sirovinskih resursa, a  tradicionalno je izvozno orijentisana. Drvna industrija  je organizovana u okviru većeg broja malih i srednjih preduzeća privatnog vlasništva i jedina  je grana privrede  Bosne i Hercegovine koja već duži niz godina ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni. S obzirom na kvalitetan sirovinski potencijal, pretežno bukve, te izražen trend upotrebe drveta kao ekološkog i obnovljivog materijala u svijetu, realno je očekivati povećanje proizvodnje i izvoza drvne industrije Bosne I Hercegovine.

Papirna i grafička industrija Bosne i Hercegovine

Papirna i grafička industrija su grane privrede koje imaju značajne kapacitete i potrebu znatno većeg izvoza. Iako su uvozno ovisne grane privrede, kontinuirano povećavaju i izvoz. Za veću konkurentnost u izvozu su neophodna velika ulaganja u nabavku savremene opreme, educiranje kadrova i promjena poslovne politike.

Metalna i elektro industrija Bosne i Hercegovine

Metalni sektor u Bosni i Hercegovini uz baznu proizvodnju metala, tradicionalno je najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor koji u prosjeku čini oko 34,2% od ukupnog izvoza zemlje, što mu daje veliku prednost nad drugim izvoznim kategorijama.

Elektroindustrija je ostvarila najveću pozitivnu promjenu izvoza (36,24%).

Tri najperspektivnija lanca u BiH su: metalni dijelovi za autoindustriju; elektroindustrija; mašine i dijelovi mašina – upravo oni segmenti u kojima se ostvaruje najveća dodana vrijednost u proizvodnji.

Preko 50% izvoza plasira se na 4 velika tržišta: Njemačka (17%); Slovenija (15%); Austrija (14%) i Hrvatska (10%), a imajući u vidu apsorpcionu moć ovih tržišta izvozno orijentisane kompanije će fokus svojih izvozno promotivnih aktivnosti nastaviti upravo na ovim tržištima, ostavljajući pri tom i mogućnost za otvaranje novih tržišta.

Vodeći proizvodi:

Autoindustrija: sjedišta, dijelovi kočionih sistema, filteri, transmisije, kočioni diskovi, zupčanici, vjetrobrani, svjećice, motori, pumpe, opruge, poklopci za filtere, točkovi, sirene, felge, izduvni sistemi, vratila, kompresori, ležajevi, autokablovi, ležajevi, akumulatori,

Elektroindustrija: trafo stanice, liftovi, pogoni za dizalice, telekomunikacioni ormari, razvodni ormari, klima komore, izmjenjivači toplote, elektromotori, energetski kablovi, sijalice.

Metalne konstrukcije i komponente za građevinarstvo, brodogradnju, energetiku, industriju i sl.

Poljoprivredno prehrambena industrija

Proizvodnja voća i povrća je jedan od značajnih sektora u oblasti poljoprivrede na području BiH. Ovaj sektor u zadnjih par godina bilježi veliki porast u proizvodnji, pogotovo u podsektoru jagodastog voća. Povećanje proizvodnje voća i povrća u zadnjim godinama rezultat je značajnih investicija na području cijele BiH. Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM, od čega se oko 40% plasira na ino tržište. Od voćarskih kultura, najzastupljenije su: šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi. Od povrtlarskih kultura prednjače: krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika. Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir itd. Četiri proizvoda za koje BiH ima značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama su: šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.

Većina proizvođača prati savremene trendove, kao i tehnologije koje se danas koriste u ovoj proizvodnji i koriste standarne koje se traže od kupaca iz zemalja članica EU, kao što je GlobalGAP te ISO standardi. Takođe, danas se ovaj sektor može pohvaliti i sa korištenjem visoko sofisticirane opreme, pogotovo u preradi voća, gdje pojedine firme raspolažu sa najmodernijom opremom koja je danas dostupna.

Kada govorimo o sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja, treba napomenuti da ovaj sektor ne uključuje samo bilje, već i eterična ulja, prirodnu kozmetiku, divlje gljive, šumske plodove, začine i med. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u prikupljanju i kultivisanju ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i gljiva. Bioraznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva je odlična, što BiH čini vrlo konkurentnu na međunarodnom tržištu. Kvalitet je potvrđen izvrsnim izvoznim rezultatima kako organskih tako i konvencionalnih proizvoda,.

Izvozni bestseleri su divlje gljive (vrganj, lisičarka, smrčak i crna trubača) koje se izvoze svježe, sušene ili smrznute, zatim bilje koje čini oko 20% ukupnog izvoza ovog sektora, kako divlje (medvjeđi luk, kadulja, lovor, gospina trava, konopljika, borovica, stolisnik, bijeli sljez, medvjetka,  šipurika, bazga, lipa, kopriva), tako i kultivirano (kamilica, matičnjak, metvica, neven, lavanda, bosiljak i smilje), te šumski plodovi (brusnica, borovnica, jagoda, malina, kupina, divlja višnja i kesten). Proizvodnja eteričnih ulja u Bosni i Hercegovini dramatično je porasla tokom posljednjih 10 godina. Izrazito su popularna ulja smilja, kadulje, matičnjaka, kamilice, lovora, smreka, lavande, vrijesa, metvice, majčine dušice, smreka i ružmarina. Određeni broj kompanija specijalizovao se za proizvodnju eteričnih ulja četinjara poput crnog bora, običnog bora, obične jele i smreke. Takođe, značajna je i proizvodnja meda kao što su višecvjetne vrste meda (bosanski šumski, bosanski livadski i hercegovački med), kao i med kestena, kadulje, vrijesa i bagrema.

Proizvodnja mlijeka smatra se strateškim poljoprivrednim sektorom u BiH, a oslonjena je na uzgoj stoke, ovaca i koza. Proizvodnja mlijeka je najčešći oblik poljoprivredne proizvodnje, uzimajući u obzir činjenicu da oko 100.000 poljoprivrednih domaćinstava drži krave. Od tog broja, oko 33.000 domaćinstava proizvodi mlijeko u komercijalne svrhe. Oko 35 mljekara je na području Bosne i Hercegovine sa instaliranim kapacitetetom prerade oko 420 mil. litara godišnje, što predstavlja iskorištenost kapaciteta od  55%. Pored registriranih mljekara, posluje i jedan broj malih porodičnih mljekara, ali one su isključivo usmjerene na neposredno lokalno tržište. Struktura u oblasti prerade mlijeka nije se značajno mijenjala već duži niz godina, gdje preovladavaju tečni proizvodi, od kojih najviše dominira pasterizirano i UHT mlijeko sa oko 56%, jogurt, pavlaka, fermentirani proizvodi  sa oko 20%, sir sa  21% i ostali mliječni proizvodi sa 3%. U BiH se danas proizvodi i niz autohtonih sireva kao što su: Livanjski sir, Vlašićki sir, sir iz mijeha, masni, vareni i posni i druge vrste sireva.

Sektor prerade mesa je jedan od najznačajnih i najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini. Prerada mesa vrši se po EU standardima, a o kvalitetu svjedoči izvoz na međunarodna tržišta. U Bosni i Hercegovini posluje oko 20 kompanija koje dnevno prerade između 5 i 30 tona mesa u različite mesne prerađevine poput polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda, kao što su barene ili sušene kobasice, paštete, naresci, salame itd. Na godišnjem nivou ova proizvodnja iznosi preko 18.000 t.  Proizvodnja svježeg mesa u Bosni i Hercegovini je smanjena, zbog uništavanja stočnog fonda tokom rata, te slabog ulaganja u razvoj nakon rata. Vrlo brz procvat posljednjih godina doživjela je peradarska proizvodnja, čiji se proizvodi plasiraju na lokalnom i stranom tržištu.

Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini podijeljena je na crveno vino sa 45% proizvodnje, i bijelo sa 55% proizvodnje. Ovakva podjela ujednačena je posljednjih nekoliko godina. Autohtone sorte Žilavka (bijelo) i Blatina (crveno), kao i Vranac (crveno) koji je u Hercegovini već pronašao svoje prirodno okruženje, glavni su aduti domaćih proizvođača vina. Veći proizvođači također proizvode i ostale sorte kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Shiraz (crveno) i Chardonnay i Sauvignon Blanc (bijelo), što znači da su neke poznate međunarodne sorte zastupljene u vidu malog, ali sve većeg udjela iskorištenih hektara, međutim upravo su prve tri autohtone sorte najzaslužnije za prepoznatljivost Hercegovine kao vinarske i vinogradarske regije. Iako se vino jednim dijelom proizvodi i na području sjeverne Bosne, ovdje se prvenstveno govori o vinima iz zapadne i istočne Hercegovine koje čine oko 85% ukupne proizvodnje vina u Bosni i Hercegovini. Kvalitet vina proizvedenog u Bosni i Hercegovini od domaćeg grožđa je neupitna i zahvaljujući njemu, Hercegovina je već postala brend kao regija.

BiH  posjeduje ogroman vodeni potencijal koji je idealan za ugoj hladnovodnih i toplovodnih vrsta riba. Ribarstvo je vrlo perspektivan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od  proizvoda animalnog porijekla koji se iz BiH može izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja (u okviru izvoznih kvota).Godišnje se u BiH proizvede oko 6.000 t ribe.

Mrijestilišta i ribogojilišta su brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.  Prema podacima FAO-a  za Sektor ribarstva i akvakulture, u BiH egzistira 98 samonidnih (pastrmskih), 28 šaranskih ribnjaka te 2 ribnjaka za uzgoj morske ribe.

Najznačajnije riblje vrste u sektoru akvakulture BiH su salmonidne (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), ciprinidne (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), morske (lubin, orada i zubatac) i mekušci (dagnje i ostrige).

Da bi se dalje razvijao, sektoru ribarstva je potrebna podrška državnih institucijija. Iako je kvota za izvoz salmonidnih vrsta povećana, i dalje ostaje otvoreno pitanje nemogućnosti izvoza žive ribe za koji bh. proizvođači imaju kapacitet. Za razvoj ove proizvodnje  bitni su i redovni poticaji, te učešće stranih investitora.

Proizvodnja bezalkoholnih pića i vode je jako bitan segment bosanskohercegovačke proizvodnje, pogotovo voda. Iako domaće punionice rade sa 50% svojih kapaciteta, iz BiH se godišnje izveze oko 24 miloona KM vode i bezalkoholnih pića. Punionice i fabrike sokova rasprostranjene su širom Bosne i Hercegovine, a prirodni vodni potencijal kvalitet i čistoća vode izdvaja nas od ostalih zemalja u regiji. Nekoliko godina unazad izgrađen je i modernizovan veliki broj kapaciteta za proizvodnju flaširanih i izvorskih mineralnih voda, kao i osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.

Tekstilna i kožarska industrija

Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija u Bosni I Hercegovini ima dugu tradiciju proizvodnje odjeće i obuće, visok kvalitet proizvoda i usluga, dobar međunarodni ugled kao dobavljača I proizvođača, kvalificiranu radnu snagu sa niskim troškovima proizvodnje,teritorijalno dobro pozicioniraneproizvodne kapacitete.

Ovo su neki od najznačajnijih potencijala koji privlače međunarodne kompanije i investitore u našu zemlju, a kad se tome dodaju I blizina tržišta zapadne I istočne Evrope, kratki rokovi isporuke i know how, to sve zajedno daje dovoljno prostora i mogućnosti za dalje proširenje i unapređenje ove značajne industrijske grane.

Proizvodnja je uglavnom bazirana na “lohn” poslovima za inostrane partnere (usluge šivanja, krojenja, dorade, montaže) sa vrlo malim učešćem proizvodnje vlastitih proizvoda, ali iako dominantno mjesto zauzima unutrašnja dorada i obrada, ova grana privrede u zadnjih nekoliko godina bilježi veoma dobre izvozne rezultate.

Industrija tekstila, kože i obuće je uvozno zavisna u smislu uvoza repromaterijala koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i Hercegovini, a proizvodnja je organizovana u malim (do 50 uposlenika) i srednjim preduzećima (do 200 uposlenika) sa širokom prostornom disperzijom proizvodnih kapaciteta.

Struktura proizvoda tekstilne industrije ima široku lepezu od: muške I ženske teške konfekcije, lake konfekcije, sportske odjeće i opreme, autopresvlaka, donjeg rublja, zaštitne odjeće i opreme, do medicinskog i kuharskog programa, kućnog I hotelskog tekstila, tepiha, ćilima I drugih proizvoda.

Struktura proizvoda industrije kože i obuće obuhvata sve procese: od prerade sirove kože i vune (što zahtijeva poseban proces i tretman), prekošivanje kožne muške, ženske i dječije konfekcije, galanterijskih dodataka i ostalih kožnih proizvoda, do proizvodnje muške, ženske i dječijeobuće, svakodnevne obuće, namjenske obuće za razne svečanosti, radne, sportske, zaštitne, obuće za različita godišnja doba itd.

Turizam

Iako pokriva površinu od svega 50 000 km2, Bosna i Hercegovina raspolaže velikim i specifičnim turističkim potencijalima koji je izdvajaju od vrlo bogatih turističkih ponuda u regionu. Ovdje će svaki putnik pronaći nešto za sebe, bilo da je riječ o zimskom, ljetnom, banjskom, avanturističkom ili vjerskom turizmu, a nezaboravne priče su ono što će ponijeti sa sobom.

Priroda je Bosnu i Hercegovinu obdarila visokim planinskim masivima Dinarskog lanca u središnjem dijelu, koji se pružaju paralelno sa mirnim i toplim Jadranskim morem. Južni region Bosne i Hercegovine je ogoljen i brdovit, a poseban dah živosti mu daje zelena ljepotica – Neretva. Nasuprot tome je sjeverna regija prekrivena gustim šumama, dolinama i mrežom riječnih tokova Une, Vrbasa, Drine i Bosne.

Zbog svog pretežno planinskog reljefa, Bosna i Hercegovina obiluje atraktivnim planinskim i zimskim centrima. Najistaknutiji zimski centri su Jahorina, Bjelašnica, Igman, Vlašić, Kupres i Blidinje koji kvalitetom ponude i skijaške infrastrukture nimalo ne zaostaju za zemljama poput Slovenije, Austrije ili Italije.

Mnogi od ovih vrhova i staza su ostali ovjenčani i danas slavom iz 1984. kada su održane XIV Zimske olimpijske igre. No, pored olimpijske slave, BiH danas je poznata i po visokoj ocjeni kvalitete hotelskog smještaja, što je pozicionira na sami vrh ljestvice kvalitete hotelskog smještaja u Europi. 20 km Jadranske obale bi se moglo nazvati izuzetno skromnim izlazom na more, ali ipak sasvim dovoljnim za razvoj morskog turizma, skoncentriranog oko grada Neuma.

Uz raznovrsnu i kvalitetnu ponudu hotelskog smještaja Neum se može pohvaliti i sa više od 250 sunčanih dana u godini. Njegov geografski položaj turistima nudi uz uživanje u suncu i moru, odličnu bazu za izletnički turizam, jer svjetski poznate destinacije poput Dubrovnika, Mostara ili Međugorja nalaze se na svega 70-ak kilometara od Neuma.

Etnička i vjerska raznolikost naroda Bosne i Hercegovine, stvorila je i niz svjetski poznatih lokacija vjerskog turizma. Najatraktivnija destinacija ove vrste svakako je Međugorje, gdje se prema vjerovanju 1981. godine djeci ukazala Blažena Djevica Marija.

Tu je neizostavno i Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, u kojem se u laganoj šetnji od 10 minuta mogu obići veoma značajni vjerski objekti kao što su katolička katedrala Srca Isusova, Gazi Husref-begova džamija, pravoslavna Saborna crkva, te Stara sinagoga Il Kal Vježu, što ovaj gradi čini europskim Jeruzalemom.

No, ne završava sve u Međugorju i Sarajevu. Tu, zapravo, priča samo počinje, nastavljajući se i kroz Manastire Žitomislići i Tvrdoš, Kraljevu Sutjesku, Humac kod Ljubuškog, te nezaobilazne ljepote grada Mostara koje su uvrštene pod zaštitu UNESCO-a.

Voda, kao jedno od najvrjednijih bogatstava, ne čini samo ovu zemlju lijepom, već joj daruje i  veliki broj ljekovitih termalnih i termo mineralnih izvora. Nakon prepoznavanja učinkovitosti ove vrste voda na prostoru Bosne i Hercegovine počelo se sa izgradnjom banjskih kompleksa, kojih trenutno ima 15, a nude ugodnu turističku relaksaciju svojim posjetiteljima.

Ali ovdje voda nije samo ljekovita. Ona je ujedno i prilika za doživjeti nezaboravna avanturistička iskustva nabijena adrenalinom  dok se spuštate niz brzake ljepotica Neretve, Una, Vrbasa, Tare i Trebižata.

Ovo je jedan od razloga zašto je magazin National Geographic svrstao Bosnu i Hercegovinu u sami vrh najboljih avanturističkih destinacija koje će vam još ponuditi i odlične uvjete za brdski biciklizam na sigurnim stazama, te fantastične lokacije za planinarenje, foto safari, panoramske letove i još mnogo toga.

Turizam koji se u Bosni i Hercegovini  počeo razvijati prije više od stotinu godina i danas predstavlja jednu od osnovnih privrednih grana zemlje, uspješno povezujući sve blagodati od kulturno povijesnog naslijeđa do modernih turističkih trendova današnjice.

Turistička ponuda Bosne i Hercegovine se jednostavno mora posjetiti, osjetiti i doživjeti da bi se shvatila ljepota priče koju vam nudi.

Posjetite  Bosnu i Hercegovinu: zemlju potencijala i inspirativnih ideja.

Građevinarstvo i energetika

BiH preduzeća su stekla solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počev od dizajna, graditeljstva, građevinarstva, pa do proizvodnje visoko kvalitetnih građevinskih materijala. Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji je zaista veliki, s tim da je prvobitni prioritet da se obnovi i oporavi postojeća imovina i infrastruktura.

Značajne mogućnosti za rast bh. građevinske industrije počivaju na projektima, pa tako pored Koridora Vc, tu postoje planovi za izgradnju brzih cesta, željeznica, i razvoja proizvodnje električne energije. Razvoj građevinarstva leži i u izgradnji privrednih i turističkih (banjski, seoski, planinski, morski turizam) objekata, te u izgradnji objekata u energetici (termoelektrane, cjevovodi, hidroenergetski projekti i dr.) Ovo su veliki građevinski projekti koji zahtijevaju osnivanje konzorcija za izvođenje širokog spektra radova koji bi bio konkurentan i na međunarodnim tenderima.

BiH preduzeća su stekla solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počev od dizajna, graditeljstva, građevinarstva, pa do proizvodnje visoko kvalitetnih građevinskih materijala. Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji je zaista veliki, s tim da je prvobitni prioritet da se obnovi i oporavi postojeća imovina i infrastruktura.

Značajne mogućnosti za rast bh. građevinske industrije počivaju na projektima, pa tako pored Koridora Vc, tu postoje planovi za izgradnju brzih cesta, željeznica, i razvoja proizvodnje električne energije. Razvoj građevinarstva leži i u izgradnji privrednih i turističkih (banjski, seoski, planinski, morski turizam) objekata, te u izgradnji objekata u energetici (termoelektrane, cjevovodi, hidroenergetski projekti i dr.) Ovo su veliki građevinski projekti koji zahtijevaju osnivanje konzorcija za izvođenje širokog spektra radova koji bi bio konkurentan i na međunarodnim tenderima.

Asocijacija građevinarstva i industrije građevinskog materijala

Saznaj više o radu, organizaciji i zadacima Grupacije te kako se uključiti u njen rad.

Energetski sektor u BiH je jedan od najznačajnijih privrednih sektora koji ima veliki uticaj na rast i razvoj privrede BiH, prije svega kroz tehnološki razvoj i povećanje konkurentnosti privrede. Energija je generator razvoja u tehnološkom, ekonomskom, naučnom i obrazovnom smislu.

Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim resursima koji su neophodni za proizvodnju električne energije – vodom i ugljem. Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina raspolaže sa:

Preko 5,000 MW hidropotencijala, od čega je iskorišteno tek oko 35% po kapacitetu odnosno 38% u odnosu na maksimalno moguću proizvodnju električne energije, što je najniža iskorištenost hidropotencijala u Evropi,

Oko 5.8 milijardi tona ukupnih geoloških rezervi uglja, od čega je bilansnih 2,540 milijardi tona pa su potrebna velika sredstva da bi se potencijalne rezerve istražile i prevele u bilansne.

Bosna i Hercegovina ima pozitivnu energetsku statistiku, prije svega u kontekstu proizvodnje struje i njenog izvoza. Bosna i Hercegovina ima dobru povezanost sa elektroenergetskim sistemima u državama regiona, pa se tako najveći obim prekogranične razmjene tradicionalno obavlja sa Hrvatskom, zatim sa Crnom Gorom, a najmanje sa Srbijom. I dalje Hrvatska i Crna Gora imaju znatne bilansne deficite i vodeći su uvoznici i u regionalnim razmjerama.

S obzirom na trend rasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kako u svijetu, tako i kod nas, pored hidropotencijala neophodno je spomenuti i potencijale energije vjetra i sunca. Energija vjetra se u BiH još uvijek nedovoljno koristi u energetske svrhe, iako postoje projekti čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Prema preliminarnim analizama, BiH ima značajne potencijale korištenja sunčeve energije, prije svega u južnim dijelovima svoje teritorije. Sadašnje korištenje solarne energije u BiH je ograničeno na upotrebu solarnih kolektora na manjem broju domaćinstava, te na pojedinim većim objektima korištenje i manjih fotovoltaičnih sistema. Međutim, proizvodnja električne energije pomoću sunčeve energije zahtijeva solarne sisteme, koji spadaju u naskuplje energetske tehnologije. U BiH postoje solarne elektrane ali su one većinom manjih instaliranih kapaciteta i priključene su na sisteme Elektroprivreda koje otkupljuju proizvedenu električnu energiju. Veliki broj instaliranih solarnih elektrana je u privatnom vlasništvu.

Takođe je interesantna i energija biomase. Najznačajniji izvor biomase za proizvodnju energije u BiH je drvna masa porijeklom iz šumarstva (ogrijevno drvo, šumski ostatak) i drvni otpad iz drvne industrije. Značajan energetski potencijal predstavljaju i ostaci iz poljoprivrede, biogas sa farmi, ostaci žitarica, otpad iz voćarstva, ostaci uljarica. Do sada je iskorištena samo mala količina biomase za proizvodnju električne energije i to pretežno kao ogrevno drvo i briketi za grijanje u domaćinstvima. U BiH postoji nekoliko postrojenja koja se bave proizvodnjom ovog načina dobivanja električne  energije, ali u budućnosti je potrebno uložiti veća sredstva u razvoj novih oblika dobijanja energije.

bhprivreda
Kako Vam možemo pomoci?

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

  • Poziv za učešće na konferenciji “Mediji i gospodarstvo”

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru i Večernjim listom, a u okviru Večernjakovog pečata, organizira konferenciju “Mediji i gospodarstvo” koja će se održati 22.05.2019. godine s početkom u 12:00 sati u Mostaru (Hotel Mostar). Konferencija će se sastojati od dva panela “Inovacije, tehnologija i gospodarstvo” i “Mediji u ulozi osnaživanja gospodarstva”.

    2019-05-16
  • Poziv za poslovnu posjetu Republici Turskoj

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obaviještena od Ambasade Republike Turske u Sarajevu da će se u junu mjesecu u Republici Turskoj održati poslovni susreti privrednika Co- Matching i tri sajma, i to: 1. Sajam peradarstva i tehnologija u peradarstvu- VIV TURKEY 2019, 2. Sajam gradnje- TURKEYBUILD 2019 i 3. Sajam kozmetike i ljepote- Beauty

    2019-05-16
  • Promocija i jačanje bh. kompanija kroz projekat „MOJ PROIZVOD“

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine partner je projekta promocije i jačanje bh. kompanija „MOJ PROIZVOD“ koji realizira DL Trgovina d.o.o. u svojstvu izdavača dnevnih novina „Dnevni list“. Projekat „Moj proizvod“, koji je promoviran 14. maja u Sarajevu u okviru panel diskusije na temu „Kuda ide gospodarski sektor BiH?“, koju su organizirali Udruženje poslodavaca FBiH i

    2019-05-14
  • Zajednički nastup kompanija iz BiH na sajmu u Novom Sadu

    Međunarodni poljoprivredni sajam, po 86. put, otvoren je u subotu u Novom Sadu.  Na zajedničkom štandu Bosne i Hercegovine, površine 100 metara kvadratnih, direktno se predstavlja 17 privrednih društava, dok će katalozima biti predstavljeno više od 50 kompanija iz BiH. Na ovogodišnjem izdanju manifestacije, svoje proizvode i usluge predstaviće 1.518 firmi, institucija i organizacija iz

    2019-05-13