Asocijacija poljoprivredne i prehrambene industrije

O poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji

Proizvodnja voća i povrća je jedan od značajnih sektora u oblasti poljoprivrede na području BiH. Ovaj sektor u zadnjih par godina bilježi veliki porast u proizvodnji, pogotovo u podsektoru jagodastog voća. Povećanje proizvodnje voća i povrća u zadnjim godinama rezultat je značajnih investicija na području cijele BiH. Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM, od čega se oko 40% plasira na ino tržište. Od voćarskih kultura, najzastupljenije su: šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi. Od povrtlarskih kultura prednjače: krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika. Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir itd. Četiri proizvoda za koje BiH ima značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama su: šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.

Većina proizvođača prati savremene trendove, kao i tehnologije koje se danas koriste u ovoj proizvodnji i koriste standardne koje se traže od kupaca iz zemalja članica EU, kao što je GlobalGAP te ISO standardi. Takođe, danas se ovaj sektor može pohvaliti i sa korištenjem visoko sofisticirane opreme, pogotovo u preradi voća, gdje pojedine firme raspolažu sa najmodernijom opremom koja je danas dostupna.

Kada govorimo o sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja, treba napomenuti da ovaj sektor ne uključuje samo bilje, već i eterična ulja, prirodnu kozmetiku, divlje gljive, šumske plodove, začine i med. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u prikupljanju i kultivisanju ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i gljiva. Bioraznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva je odlična, što BiH čini vrlo konkurentnu na međunarodnom tržištu. Kvalitet je potvrđen izvrsnim izvoznim rezultatima kako organskih tako i konvencionalnih proizvoda,.

Izvozni bestseleri su divlje gljive (vrganj, lisičarka, smrčak i crna trubača) koje se izvoze svježe, sušene ili smrznute, zatim bilje koje čini oko 20% ukupnog izvoza ovog sektora, kako divlje (medvjeđi luk, kadulja, lovor, gospina trava, konopljika, borovica, stolisnik, bijeli sljez, medvjetka,  šipurika, bazga, lipa, kopriva), tako i kultivirano (kamilica, matičnjak, metvica, neven, lavanda, bosiljak i smilje), te šumski plodovi (brusnica, borovnica, jagoda, malina, kupina, divlja višnja i kesten). Proizvodnja eteričnih ulja u Bosni i Hercegovini dramatično je porasla tokom posljednjih 10 godina. Izrazito su popularna ulja smilja, kadulje, matičnjaka, kamilice, lovora, smreka, lavande, vrijesa, metvice, majčine dušice, smreka i ružmarina. Određeni broj kompanija specijalizovao se za proizvodnju eteričnih ulja četinjara poput crnog bora, običnog bora, obične jele i smreke. Takođe, značajna je i proizvodnja meda kao što su višecvjetne vrste meda (bosanski šumski, bosanski livadski i hercegovački med), kao i med kestena, kadulje, vrijesa i bagrema.

Proizvodnja mlijeka smatra se strateškim poljoprivrednim sektorom u BiH, a oslonjena je na uzgoj stoke, ovaca i koza. Proizvodnja mlijeka je najčešći oblik poljoprivredne proizvodnje, uzimajući u obzir činjenicu da oko 100.000 poljoprivrednih domaćinstava drži krave. Od tog broja, oko 33.000 domaćinstava proizvodi mlijeko u komercijalne svrhe. Oko 35 mljekara je na području Bosne i Hercegovine sa instaliranim kapacitetetom prerade oko 420 mil. litara godišnje, što predstavlja iskorištenost kapaciteta od  55%. Pored registriranih mljekara, posluje i jedan broj malih porodičnih mljekara, ali one su isključivo usmjerene na neposredno lokalno tržište. Struktura u oblasti prerade mlijeka nije se značajno mijenjala već duži niz godina, gdje preovladavaju tečni proizvodi, od kojih najviše dominira pasterizirano i UHT mlijeko sa oko 56%, jogurt, pavlaka, fermentirani proizvodi  sa oko 20%, sir sa  21% i ostali mliječni proizvodi sa 3%. U BiH se danas proizvodi i niz autohtonih sireva kao što su: Livanjski sir, Vlašićki sir, sir iz mijeha, masni, vareni i posni i druge vrste sireva.

Sektor prerade mesa je jedan od najznačajnih i najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini. Prerada mesa vrši se po EU standardima, a o kvalitetu svjedoči izvoz na međunarodna tržišta. U Bosni i Hercegovini posluje oko 20 kompanija koje dnevno prerade između 5 i 30 tona mesa u različite mesne prerađevine poput polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda, kao što su barene ili sušene kobasice, paštete, naresci, salame itd. Na godišnjem nivou ova proizvodnja iznosi preko 18.000 t.  Proizvodnja svježeg mesa u Bosni i Hercegovini je smanjena, zbog uništavanja stočnog fonda tokom rata, te slabog ulaganja u razvoj nakon rata. Vrlo brz procvat posljednjih godina doživjela je peradarska proizvodnja, čiji se proizvodi plasiraju na lokalnom i stranom tržištu.

Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini podijeljena je na crveno vino sa 45% proizvodnje, i bijelo sa 55% proizvodnje. Ovakva podjela ujednačena je posljednjih nekoliko godina. Autohtone sorte Žilavka (bijelo) i Blatina (crveno), kao i Vranac (crveno) koji je u Hercegovini već pronašao svoje prirodno okruženje, glavni su aduti domaćih proizvođača vina. Veći proizvođači također proizvode i ostale sorte kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Shiraz (crveno) i Chardonnay i Sauvignon Blanc (bijelo), što znači da su neke poznate međunarodne sorte zastupljene u vidu malog, ali sve većeg udjela iskorištenih hektara, međutim upravo su prve tri autohtone sorte najzaslužnije za prepoznatljivost Hercegovine kao vinarske i vinogradarske regije. Iako se vino jednim dijelom proizvodi i na području sjeverne Bosne, ovdje se prvenstveno govori o vinima iz zapadne i istočne Hercegovine koje čine oko 85% ukupne proizvodnje vina u Bosni i Hercegovini. Kvalitet vina proizvedenog u Bosni i Hercegovini od domaćeg grožđa je neupitna i zahvaljujući njemu, Hercegovina je već postala brend kao regija.

BiH  posjeduje ogroman vodeni potencijal koji je idealan za ugoj hladnovodnih i toplovodnih vrsta riba. Ribarstvo je vrlo perspektivan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od  proizvoda animalnog porijekla koji se iz BiH može izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja (u okviru izvoznih kvota).Godišnje se u BiH proizvede oko 6.000 t ribe.

Mrijestilišta i ribogojilišta su brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.  Prema podacima FAO-a  za Sektor ribarstva i akvakulture, u BiH egzistira 98 samonidnih (pastrmskih), 28 šaranskih ribnjaka te 2 ribnjaka za uzgoj morske ribe.

Najznačajnije riblje vrste u sektoru akvakulture BiH su salmonidne (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), ciprinidne (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), morske (lubin, orada i zubatac) i mekušci (dagnje i ostrige).

Da bi se dalje razvijao, sektoru ribarstva je potrebna podrška državnih institucija. Iako je kvota za izvoz salmonidnih vrsta povećana, i dalje ostaje otvoreno pitanje nemogućnosti izvoza žive ribe za koji bh. proizvođači imaju kapacitet. Za razvoj ove proizvodnje  bitni su i redovni poticaji, te učešće stranih investitora.

Proizvodnja bezalkoholnih pića i vode je jako bitan segment bosanskohercegovačke proizvodnje, pogotovo voda. Iako domaće punionice rade sa 50% svojih kapaciteta, iz BiH se godišnje izveze oko 24 miloona KM vode i bezalkoholnih pića. Punionice i fabrike sokova rasprostranjene su širom Bosne i Hercegovine, a prirodni vodni potencijal kvalitet i čistoća vode izdvaja nas od ostalih zemalja u regiji. Nekoliko godina unazad izgrađen je i modernizovan veliki broj kapaciteta za proizvodnju flaširanih i izvorskih mineralnih voda, kao i osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.

O Asocijaciji

Asocijacija za poljoprivredu i prehrambenu industriju okuplja kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda.
Asocijacija za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zasniva se na Statutu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Pravilima o organizaciji i radu Asocijacije.

Proizvođači i izvoznici iz ovog sektora u Komori su okupljeni putem sljedećih oblika udruživanja:

  • Asocijacija proizvođača bezalkoholnih pića i voda u BiH;
  • Asocijacija proizvođača piva u BiH;
  • Asocijacija proizvođača vina u BiH;
  • Asocijacija proizvodnje, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova;
  • Asocijacija proizvođača mlijeka i mlječnih prerađevina;
  • Asocijacija prerađivača mesa i mesnih prerađevina itd.

PRINCIPI I NAČIN RADA ASOCIJACIJE

Principi na kojima se zasniva rad Asocijacija su:

  • Orijentacija prema potrebama i interesima članica;
  • Aktivna poslovna komunikacija sa članicama;
  • Komunikacija i saradnja sa nadležnim državnim organima i institucijama;
  • Praćenje stanja i unapređenja rada poslovanja članica;
  • Aktivno učešće u pripremi mjera, zakonskih i podzakonskih propisa iz nadležnosti Grupacije;
  • Saradnja sa istim ili sličnim institucionalnim oblicima ili organizacijama u inostranstvu;
  • Saradnja i koordinacija sa asocijativnim oblicima organizovanja u i pri entitetskim komorama i komori Brčko Distrikta BiH;
  • Saradnja sa drugim asocijativnim oblicima organizovanim u Komori ostalim članicama komore, kao i sa njenim organima i tijelima;
  • Ravnopravnost u iznošenju stavova i odlučivanju, i javnost rada.

Zadaci Asocijacije

Zadaci Asocijacije proizilaze iz zadataka Komore, s tim da Asocijacija svoju aktivnost usmjerava prema potrebama i interesima članica, a naročito na:

  • Članstvo i aktivno učešće u radu međunarodnih asocijacija;
  • Saradnju sa nadležnim državnim organima i institucijama u pripremi zakonskih i podzakonskih propisa iz domena rada Asocijacije;
  • Predlaganje mjera koje omogućavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta;
  • Učešće u pripremi i radu mješovitih komisija i ekspertnih grupa u cilju uređivanja odnosa i zaštite interesa članica;
  • Saradnja sa nadležnim državnim organima i drugim institucijama u cilju harmonizacije pravila i ponašanja, standardizacije, te profesionalnog osposobljavanja i edukacije kadrova članica Komore;
  • Praćenje i podsticanje primjene novih tehnologija, standarda i unapređenje kvaliteta rada članica;
  • Pripremanje i plasiranje dostupnih poslovnih informacija članicama;
  • Uključivanje članica u međunarodno tržište;
  • Prezentaciju mogućnosti članica u zemlji i inostranstvu;
  • Usvajanje mjera koje omogućavaju stvaranje ravnopravnog poslovnog ambijenta u oblasti iz nadležnosti Asocijacije;
  • Obavljanje i drugih aktivnosti koje su od interesa za članice.

Statistika

Pregled spoljnotrgovinske razmjene vode i sokova BiH 2018./ 2017.

Pregled spoljnotrgovinske razmjene vode i sokova BiH 2017./ 2016.

Pregled spoljnotrgovinske razmjene jaja i meda BiH 2018./ 2017.

prehhrambena
  • Poziv za poslovnu posjetu Republici Turskoj

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obaviještena od Ambasade Republike Turske u Sarajevu da će se u junu mjesecu u Republici Turskoj održati poslovni susreti privrednika Co- Matching i tri sajma, i to: 1. Sajam peradarstva i tehnologija u peradarstvu- VIV TURKEY 2019, 2. Sajam gradnje- TURKEYBUILD 2019 i 3. Sajam kozmetike i ljepote- Beauty

    2019-05-16
  • Zajednički nastup kompanija iz BiH na sajmu u Novom Sadu

    Međunarodni poljoprivredni sajam, po 86. put, otvoren je u subotu u Novom Sadu.  Na zajedničkom štandu Bosne i Hercegovine, površine 100 metara kvadratnih, direktno se predstavlja 17 privrednih društava, dok će katalozima biti predstavljeno više od 50 kompanija iz BiH. Na ovogodišnjem izdanju manifestacije, svoje proizvode i usluge predstaviće 1.518 firmi, institucija i organizacija iz

    2019-05-13
  • Poziv za učešće na seminaru „Kontrola kvaliteta proizvoda u prehr …

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji sa Privrednom komorom Zeničko-dobojskog kantona organizira besplatni seminar na temu „Kontrola kvaliteta proizvoda u prehrambenoj industriji“, s ciljem upoznavanja privrednih subjekata s najboljim metodama, alatima i pristupom kod organizacije kontrole kvaliteta proizvoda i procesa u prehrambenoj industriji. Seminar će se održati 22.05.2019. godine s početkom u 11:00 sati

    2019-04-30
  • Poziv za učešće na međunarodnim b2b susretima AgroB2B@NSFair

    Evropska mreža preduzetništva u Srbiji – Biznis inkubator Novi Sad i Privredna komora Srbije u saradnji sa Novosadskim sajmom,  i u suorganizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (kao koordinator EEN Mreže FBiH), poziva privredne subjekte i druge zainteresirane iz Bosne i Hercegovine da učestvuju na međunarodnim poslovnim susretima – AgroB2B@NSFair, koji će se  održati u

    2019-04-30