Asocijacija poljoprivredne i prehrambene industrije

O poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji

Proizvodnja voća i povrća je jedan od značajnih sektora u oblasti poljoprivrede na području BiH. Ovaj sektor u zadnjih par godina bilježi veliki porast u proizvodnji, pogotovo u podsektoru jagodastog voća. Povećanje proizvodnje voća i povrća u zadnjim godinama rezultat je značajnih investicija na području cijele BiH. Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM, od čega se oko 40% plasira na ino tržište. Od voćarskih kultura, najzastupljenije su: šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi. Od povrtlarskih kultura prednjače: krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika. Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir itd. Četiri proizvoda za koje BiH ima značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama su: šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.

Većina proizvođača prati savremene trendove, kao i tehnologije koje se danas koriste u ovoj proizvodnji i koriste standardne koje se traže od kupaca iz zemalja članica EU, kao što je GlobalGAP te ISO standardi. Takođe, danas se ovaj sektor može pohvaliti i sa korištenjem visoko sofisticirane opreme, pogotovo u preradi voća, gdje pojedine firme raspolažu sa najmodernijom opremom koja je danas dostupna.

Kada govorimo o sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja, treba napomenuti da ovaj sektor ne uključuje samo bilje, već i eterična ulja, prirodnu kozmetiku, divlje gljive, šumske plodove, začine i med. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u prikupljanju i kultivisanju ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i gljiva. Bioraznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva je odlična, što BiH čini vrlo konkurentnu na međunarodnom tržištu. Kvalitet je potvrđen izvrsnim izvoznim rezultatima kako organskih tako i konvencionalnih proizvoda,.

Izvozni bestseleri su divlje gljive (vrganj, lisičarka, smrčak i crna trubača) koje se izvoze svježe, sušene ili smrznute, zatim bilje koje čini oko 20% ukupnog izvoza ovog sektora, kako divlje (medvjeđi luk, kadulja, lovor, gospina trava, konopljika, borovica, stolisnik, bijeli sljez, medvjetka,  šipurika, bazga, lipa, kopriva), tako i kultivirano (kamilica, matičnjak, metvica, neven, lavanda, bosiljak i smilje), te šumski plodovi (brusnica, borovnica, jagoda, malina, kupina, divlja višnja i kesten). Proizvodnja eteričnih ulja u Bosni i Hercegovini dramatično je porasla tokom posljednjih 10 godina. Izrazito su popularna ulja smilja, kadulje, matičnjaka, kamilice, lovora, smreka, lavande, vrijesa, metvice, majčine dušice, smreka i ružmarina. Određeni broj kompanija specijalizovao se za proizvodnju eteričnih ulja četinjara poput crnog bora, običnog bora, obične jele i smreke. Takođe, značajna je i proizvodnja meda kao što su višecvjetne vrste meda (bosanski šumski, bosanski livadski i hercegovački med), kao i med kestena, kadulje, vrijesa i bagrema.

Proizvodnja mlijeka smatra se strateškim poljoprivrednim sektorom u BiH, a oslonjena je na uzgoj stoke, ovaca i koza. Proizvodnja mlijeka je najčešći oblik poljoprivredne proizvodnje, uzimajući u obzir činjenicu da oko 100.000 poljoprivrednih domaćinstava drži krave. Od tog broja, oko 33.000 domaćinstava proizvodi mlijeko u komercijalne svrhe. Oko 35 mljekara je na području Bosne i Hercegovine sa instaliranim kapacitetetom prerade oko 420 mil. litara godišnje, što predstavlja iskorištenost kapaciteta od  55%. Pored registriranih mljekara, posluje i jedan broj malih porodičnih mljekara, ali one su isključivo usmjerene na neposredno lokalno tržište. Struktura u oblasti prerade mlijeka nije se značajno mijenjala već duži niz godina, gdje preovladavaju tečni proizvodi, od kojih najviše dominira pasterizirano i UHT mlijeko sa oko 56%, jogurt, pavlaka, fermentirani proizvodi  sa oko 20%, sir sa  21% i ostali mliječni proizvodi sa 3%. U BiH se danas proizvodi i niz autohtonih sireva kao što su: Livanjski sir, Vlašićki sir, sir iz mijeha, masni, vareni i posni i druge vrste sireva.

Sektor prerade mesa je jedan od najznačajnih i najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini. Prerada mesa vrši se po EU standardima, a o kvalitetu svjedoči izvoz na međunarodna tržišta. U Bosni i Hercegovini posluje oko 20 kompanija koje dnevno prerade između 5 i 30 tona mesa u različite mesne prerađevine poput polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda, kao što su barene ili sušene kobasice, paštete, naresci, salame itd. Na godišnjem nivou ova proizvodnja iznosi preko 18.000 t.  Proizvodnja svježeg mesa u Bosni i Hercegovini je smanjena, zbog uništavanja stočnog fonda tokom rata, te slabog ulaganja u razvoj nakon rata. Vrlo brz procvat posljednjih godina doživjela je peradarska proizvodnja, čiji se proizvodi plasiraju na lokalnom i stranom tržištu.

Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini podijeljena je na crveno vino sa 45% proizvodnje, i bijelo sa 55% proizvodnje. Ovakva podjela ujednačena je posljednjih nekoliko godina. Autohtone sorte Žilavka (bijelo) i Blatina (crveno), kao i Vranac (crveno) koji je u Hercegovini već pronašao svoje prirodno okruženje, glavni su aduti domaćih proizvođača vina. Veći proizvođači također proizvode i ostale sorte kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Shiraz (crveno) i Chardonnay i Sauvignon Blanc (bijelo), što znači da su neke poznate međunarodne sorte zastupljene u vidu malog, ali sve većeg udjela iskorištenih hektara, međutim upravo su prve tri autohtone sorte najzaslužnije za prepoznatljivost Hercegovine kao vinarske i vinogradarske regije. Iako se vino jednim dijelom proizvodi i na području sjeverne Bosne, ovdje se prvenstveno govori o vinima iz zapadne i istočne Hercegovine koje čine oko 85% ukupne proizvodnje vina u Bosni i Hercegovini. Kvalitet vina proizvedenog u Bosni i Hercegovini od domaćeg grožđa je neupitna i zahvaljujući njemu, Hercegovina je već postala brend kao regija.

BiH  posjeduje ogroman vodeni potencijal koji je idealan za ugoj hladnovodnih i toplovodnih vrsta riba. Ribarstvo je vrlo perspektivan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od  proizvoda animalnog porijekla koji se iz BiH može izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja (u okviru izvoznih kvota).Godišnje se u BiH proizvede oko 6.000 t ribe.

Mrijestilišta i ribogojilišta su brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.  Prema podacima FAO-a  za Sektor ribarstva i akvakulture, u BiH egzistira 98 samonidnih (pastrmskih), 28 šaranskih ribnjaka te 2 ribnjaka za uzgoj morske ribe.

Najznačajnije riblje vrste u sektoru akvakulture BiH su salmonidne (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), ciprinidne (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), morske (lubin, orada i zubatac) i mekušci (dagnje i ostrige).

Da bi se dalje razvijao, sektoru ribarstva je potrebna podrška državnih institucija. Iako je kvota za izvoz salmonidnih vrsta povećana, i dalje ostaje otvoreno pitanje nemogućnosti izvoza žive ribe za koji bh. proizvođači imaju kapacitet. Za razvoj ove proizvodnje  bitni su i redovni poticaji, te učešće stranih investitora.

Proizvodnja bezalkoholnih pića i vode je jako bitan segment bosanskohercegovačke proizvodnje, pogotovo voda. Iako domaće punionice rade sa 50% svojih kapaciteta, iz BiH se godišnje izveze oko 24 miloona KM vode i bezalkoholnih pića. Punionice i fabrike sokova rasprostranjene su širom Bosne i Hercegovine, a prirodni vodni potencijal kvalitet i čistoća vode izdvaja nas od ostalih zemalja u regiji. Nekoliko godina unazad izgrađen je i modernizovan veliki broj kapaciteta za proizvodnju flaširanih i izvorskih mineralnih voda, kao i osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.

O Asocijaciji

Asocijacija za poljoprivredu i prehrambenu industriju okuplja kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda.
Asocijacija za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zasniva se na Statutu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Pravilima o organizaciji i radu Asocijacije.

Proizvođači i izvoznici iz ovog sektora u Komori su okupljeni putem sljedećih oblika udruživanja:

  • Asocijacija proizvođača bezalkoholnih pića i voda u BiH;
  • Asocijacija proizvođača piva u BiH;
  • Asocijacija proizvođača vina u BiH;
  • Asocijacija proizvodnje, sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova;
  • Asocijacija proizvođača mlijeka i mlječnih prerađevina;
  • Asocijacija prerađivača mesa i mesnih prerađevina itd.

PRINCIPI I NAČIN RADA ASOCIJACIJE

Principi na kojima se zasniva rad Asocijacija su:

  • Orijentacija prema potrebama i interesima članica;
  • Aktivna poslovna komunikacija sa članicama;
  • Komunikacija i saradnja sa nadležnim državnim organima i institucijama;
  • Praćenje stanja i unapređenja rada poslovanja članica;
  • Aktivno učešće u pripremi mjera, zakonskih i podzakonskih propisa iz nadležnosti Grupacije;
  • Saradnja sa istim ili sličnim institucionalnim oblicima ili organizacijama u inostranstvu;
  • Saradnja i koordinacija sa asocijativnim oblicima organizovanja u i pri entitetskim komorama i komori Brčko Distrikta BiH;
  • Saradnja sa drugim asocijativnim oblicima organizovanim u Komori ostalim članicama komore, kao i sa njenim organima i tijelima;
  • Ravnopravnost u iznošenju stavova i odlučivanju, i javnost rada.

Zadaci Asocijacije

Zadaci Asocijacije proizilaze iz zadataka Komore, s tim da Asocijacija svoju aktivnost usmjerava prema potrebama i interesima članica, a naročito na:

  • Članstvo i aktivno učešće u radu međunarodnih asocijacija;
  • Saradnju sa nadležnim državnim organima i institucijama u pripremi zakonskih i podzakonskih propisa iz domena rada Asocijacije;
  • Predlaganje mjera koje omogućavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta;
  • Učešće u pripremi i radu mješovitih komisija i ekspertnih grupa u cilju uređivanja odnosa i zaštite interesa članica;
  • Saradnja sa nadležnim državnim organima i drugim institucijama u cilju harmonizacije pravila i ponašanja, standardizacije, te profesionalnog osposobljavanja i edukacije kadrova članica Komore;
  • Praćenje i podsticanje primjene novih tehnologija, standarda i unapređenje kvaliteta rada članica;
  • Pripremanje i plasiranje dostupnih poslovnih informacija članicama;
  • Uključivanje članica u međunarodno tržište;
  • Prezentaciju mogućnosti članica u zemlji i inostranstvu;
  • Usvajanje mjera koje omogućavaju stvaranje ravnopravnog poslovnog ambijenta u oblasti iz nadležnosti Asocijacije;
  • Obavljanje i drugih aktivnosti koje su od interesa za članice.

Statistika

Pregled spoljnotrgovinske razmjene jaja BiH 01.-06. 2019./01.-06. 2018.

Pregled spoljnotrgovinske razmjene jaja i meda BiH 2018./ 2017.

prehhrambena
  • Usvojen zahtjev BiH za izmjenom radnog vremena na graničnim prijelazi …

    Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine zvanično je obaviještena od Ambasade Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini da je došlo do izmjene radnog vremena fitosanitarne inspekcije Republike Hrvatske na graničnim prijelazima Stara Gradiška i Nova Sela. Radno vrijeme na navedenim graničnim prijelazima, kako se navodi u obavijesti,  od ponedjeljka do petka je od 07.00 do 19.00

    2020-07-16
  • Problemi kod izvoza svježeg voća i povrća iz BiH u EU

    Nakon usvajanja nove legilsative u EU krajem 2019. godine, izvoznici svježeg voća i povrća iz Bosne i Hercegovine suočavaju se sa poteškoćama kod plasmana svojih proizvoda u EU. Naime, Evropska unija donijela je provedbenu direktivu o zaštitnim mjerama protiv unošenja u EU organizama štetnih za bilje i biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Evropske

    2020-07-13
  • Kampanja HRANA GURMANA će podržati 120 malih biznisa u BiH, te promo …

    Sweden/USAID FARMA II projekt pokrenuo je danas kampanju za informisanje javnosti pod nazivom HRANA GURMANA. Tokom sljedeća tri mjeseca kampanja će promovisati visokokvalitetne prehrambene proizvode iz cijele BiH, dok će prirodna kozmetika biti promovisana pod srodnim sloganom. Kriza uzrokovana koronavirusom i višemjesečni prekid rada HoReCa sektora doveli su do velikog smanjenja prodaje i potrošnje delikatesnih

    2020-07-01
  • Vinari- Zaštititi domaću proizvodnju vina i otvoriti nova tržišta

    Proizvođači vina iz Hercegovine održali su sastanak 04. juna 2020. godine u Trebinju, na kojem se razgovaralo o aktualnoj problematici zaštite domaće proizvodnje, izvoza i kontrole grožđa koje se uvozi u Bosnu i Hercegovinu. Kako je istaknuto na sastanku, proizvođači vina izražavaju bojazan da će u narednom periodu biti suočeni s još višom stopom uvoza

    2020-06-05